četvrtak, 2. listopada 2014.

Grkokatolička Arhijerejska liturgija u crkvi Uskrsnuća Gospodnjeg




Župa Radatovići spominje se i kao župa Svete Nedjelje u Žumberku već 1623. za vrijeme prvog marčanskog vladike Simeona Vratanje. Župna crkva Uskrsnuća Gospodnjeg podignuta je na današnjem mjestu 1870.


Ikonostas u bogomolji Uskrsnuća Gospodnjeg


U crkvi se nalazi vrijedan ikonostas iz 1880. g., Evanđelje iz 1895., te kalež i petohljebnica iz 19. stoljeća. U crkvi se čuva i hrvatska trobojnica iz 1912. godine. Župni dvor se nalazi u blizini crkve. Župa posjeduje pet jutara zemlje, u naravi: voćnjak, oranice, livade i šume. Na području župe nalazi se devet kapela.

Po doseljenju uskoka na području župe postojale su kapele sv. Marka u Liješću i sv. Juraj u Dragoševcima. U župi je tijekom 18. stoljeća djelovala obitelj Pruščević, a kasnije je u Radatovićima svećenik Jovan Hranilović ispjevao nadaleko poznate ,,Žumberačke elegije".


Metropolit bl. Alojzije kard. Stepinac u posjetu žumberačkim grkokatolicima (Sošice)


Župna crkva Uskrsnuća Gospodnjeg u Radatovićima

Grkokatolička Arhijerejska Liturgija u bogomolji Uskrsnuća Gospodnjeg u Radatovićima. 











4 komentara:

  1. Bogu hvala na našim grkokatolicima!

    Oni su jedina prilika za sve one izvan Zagreba (gdje jedino u našim krajevima ima redovita trad. lat. Misa) da sudjeluju na liturgiji koja je uistinu katolička (naravno, ne smije se zaboraviti da njihovi svećenici nažalost imaju isto koncilijarno obrazovanje na istim fakultetima kao i njihova braća latinski svećenici, pa se ne možemo pouzdati u njihovu teologiju).

    Inače, melodije napjeva koje je zbor koristio na ovoj liturgiji gore zapravo su originalne narodne i stare vjerojatno najmanje četiri stoljeća (kako mi je jednom rekao jedan od njihovih bogoslova), što je veliko blago, pogotovo kad se uzme u obzir da su istočni raskolnici grčkog obreda (Srbi, Grci i ostali) zadnjih stoljeća često umjesto korištenja svojih preuzimali melodije s Bliskog istoka, tako da njihove liturgije (koliko sam vidio na internetu - katolicima nipošto nije dopušteno ići na liturgije raskolnika) imaju puno više orijentalni štih, ne onaj lokalni slavenski, za razliku od liturgije u gornjem videu.
    Na Misama gdje pjeva Ćirilo-Metodov kor, koliko vidim, oni obično uzimaju melodije različitih skladatelja, ali nekad ubace i narodnu - one jesu veoma jednostavne, ali i u tom je njihova ljepota.

    Meni je jedna od najljepših, uz melodiju za "Svjati Bože" (koja se može čuti u gornjem videu) njihova melodija za psalamski napjev "Da ispravitsja molitva moja", koji se pjeva u Korizmi, u Liturgiji predposvećenih darova (koju je po predaji složio papa sv. Grgur Veliki).
    Ovaj video daje djelomični isječak te pjesme (malo se u njemu previše čuje bas, mislim da je to glas snimatelja-pjevača, pri kraju se također jače čuje bariton):
    http://www.youtube.com/watch?v=M3mm4QC9Bt4

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Slažem se, Mateo! :)

      Pjevanje starih autohtonih napjeva je, dakako, mnogo izvornije i poželjnije slavenskome liturgijskomu prostoru. No, veoma je malo uvježbanih zborova koji bi produbili istinsku mistiku Žrtvenog otajstva Liturgije. Kad dodaš mirise kandila i plamenove svijeća, uz ikonostas, ikone i liturgijsko ruho episkopa, svećenika i đakona, te dupkom napunjenu bogomolju pobožnim vjernicima, tada atmosfera obožavanja Gospoda preobražava i obnavlja duše prisutnih :)

      Zanimljivo je sudjelovanje đakona u grkokatoličkoj liturgiji. Specifičnost istočnog obreda.

      Izbriši
  2. Ovakve se pjesme pjevaju kod nas u birtiji. Mogli su pjevati Čajkovskog.

    Zrinko

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. U birtiji 'pjevaju' Rogonji, a u crkvama se slavi jedino Onaj koji je dostojan obožavanja - Trojedini Bog!

      Izbriši

Napomena: Kako bi se razlikovali sugovornici, koristite ime ili pseudonim koji možete dodati i na kraju komentara.
Mišljenja čitatelja nisu nužno stavovi autora bloga. Iskazi koji su suprotni Tradiciji ili oni komentari koji je namjeravaju izrugivati neće se objavljivati. Komentari koji promiču nekatoličku duhovnost i potenciraju nepriznate objave i ukazanja, a koje su dogmatski dvojbene, neće se prikazivati na blogu Traditio Ecclesiae (http://tradikatolik.blogspot.com/)