ponedjeljak, 31. kolovoza 2015.

Negda smo ih nazivali crkvenim kneževima




Čitamo i prevodimo iz dnevnika La Croix od 25. kolovoza. 

Podsjećamo vas da je kardinal Levada kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere, u trenutku konkretizacije kanonske regularizacije FSSPX-a u posljednjem trenutku takozvanoj Preambuli dodao neočekivani dodatak koji je mons. Fellaya doveo do toga da ne potpiše dogovor koji se činio već zaključenim, nakon što je Benedikt XVI. povukao ekskomunikacije i nakon što su završeni bilateralni razgovori sa Svetom Stolicom. 


Cardinal William Levada
(Hawaii Police Department)
Kardinal Levada je izrazio žaljenje zbog onoga što se dogodilo u ponedjeljak 24. kolovoza, kada je uhićen zbog vožnje u pijanom stanju. 

"Žao mi je zbog moje grješke. Namjeravam nastaviti sa suradnjom s vlastima", tvrdi bivši nadbiskup Los Angelesa u priopćenju koje je proširio Hawaii Tribune Herald. 

Lokalni tisak piše da je kardinal Levada, 79 godina, u četvrtak 20. kolovoza uhićen za upravljačem svojeg automobila na cesti Kailua-Kona na Havajima. 

Policija ga je pustila nakon što je platio kauciju od 500 dolara. 

Slučajem će se pozabaviti američko pravosuđe 24. rujna. Umirovljeni biskup San Francisca, kardinal Levada, bio je pročelnik Kongregacije za nauk vjere od 2005.-2012. i istodobno predsjednik Međunarodnog teološkog povjerenstva. 

Izvor: blog Chiesa e postconcilio 

subota, 29. kolovoza 2015.

Papa Franjo i smanjenje broja vjernika nazočnih na općim audijencijama


Papa Franjo na audijenciji s bračnim
parovima 28. travnja 2015.

(Rim) Prigodom 100 opće audijencije pontifikata pape Franje 26. kolovoza Prefektura Papinskog doma objavila je da je na ovih 100 općih audijencija sudjelovalo 3.147.600 ljudi. Ogromno mnoštvo ljudi kako to samo pape Katoličke Crkve mogu pokrenuti. Nešto slično ne postoji na svijetu. Ipak brojevi pokazuju da se 2015. godine prosječan broj sudionika na općim audijencijama smanjio na četvrtinu od 2013. godine. 

Prefekturu Papinskog doma vodi kurijalni nadbiskup Georg Gänswein. Dana 7. prosinca 2012. papa Benedikt XVI. imenovao je svog privatnog tajnika prefektom i istodobno naslovnim biskupom Urbs Salvia (Urbisaglia) u Markama. 

Podjela brojeva koju je napravila Prefektura sadrži nekoliko zanimljivih pojedinosti.

Kada ih podijelimo po brojevima, nastaje sljedeća slika: 

2013. - 30 općih audijencija s 1.548.500 nazočnih 
2014. - 43 opće audijencije s 1.199.999 nazočnih 
2015. - 27 općih audijencija s 400.100 nazočnih. 

"To znači da je u pojedinim godinama prosječno sljedeći broj ljudi sudjelovao" piše Sandro Magister: 

51.617 ljudi 2013. godine 
27.883 ljudi 2014. godine 
14.818 ljudi 2015. godine. 

"To odgovara polovini sudionika od prošle godine. Čini se da mršave krave još nisu potjerane jer je za 100. opću audijenciju u prošlu srijedu priopćeno da je došlo samo nešto 'više od deset tisuća ljudi'" piše Magister. 


Tekst: Giuseppe Nardi 
Izvor: katholisches.info 

četvrtak, 27. kolovoza 2015.

Mons.dr. Georg May: Kriza pokoncilske Crkve i mi (V.)




Uništenje moralnog nauka 

Osobito je očigledna kapitulacija pred duhom vremena u slučaju šeste zapovijedi. Predbračni i izvanbračni spolni odnosi, zloporaba braka i nastranosti svake vrste danas pronalaze svoje zagovornike u katoličkom taboru. Ljudi počesto više nemaju uporište u Crkvi i njezinim službenicima - činovnicima. Želja živjeti djevičanski i čisto oslabljuje se i paralizira. Roditelji i odgojitelji koji pozivaju na ćudorednu borbu konfrontirani su izjavama crkvenih predstavnika koji obezvrjeđuju njihove opomene i upozorenja. S obzirom na ovo stanje potrebno je postaviti pitanje u kojoj su mjeri biskupi, teolozi, duhovnici i vjeroučitelji suodgovorni za propadanje na području spolnog ćudoređa. Njihova je zadaća naviještati jasan crkveni nauk s obzirom na spolni moral. Jesu li to činili? Ovo se pitanje za mnoge netom spomenute osobe mora niječno odgovoriti. 

Izvor: Mediatrix brošura iz 1979. godine 

ponedjeljak, 24. kolovoza 2015.

Izjava prigodom 25. obljetnice Biskupskih ređenja (30. lipnja 1988.-30. lipnja 2013.)




1. O 25. obljetnici Biskupskih ređenja, biskupi Bratstva svetog Pija X. žele na svečan način izraziti svoju zahvalnost mons. Marcelu Lefebvreu i mons. Antoniju de Castro Mayeru za herojski čin koji su imali hrabrosti izvršiti 30. lipnja 1988. godine. Na osobit način žele pokazati svoje sinovsko priznanje poštovanom utemeljitelju koji, nakon puno godina služenja Crkvi i Rimskom prvosvećeniku, nije oklijevao podnijeti nepravednu optužbu neposlušnosti poradi obrane vjere i katoličkog svećenstva. 

2. U pismu koje nam je uputio prije ređenja, napisao je: "Preklinjem Vas da ostanete povezani s Petrovom stolicom, s Rimskom Crkvom, majkom i učiteljicom svih drugih crkava, u cjelovitoj katoličkoj vjeri, izrečenoj u ispovijestima vjere, u Katekizmu Tridentskog sabora, sukladno onome što ste naučeni u bogosloviji. Ostanite vjerni u prenošenju ove vjere da dođe Kraljevstvo Našega Gospodina." Upravo ova rečenica izražava duboke razloge čina koji je kanio izvršiti. "Da dođe kraljevstvo Našega Gospodina", Adveniat regnum tuum. 

3. Nasljedujući mons. Lefebvrea tvrdimo da razlog teških zabluda koje razaraju Crkvu, ne leži u lošoj interpretaciji koncilskih tekstova - u "hermeneutici rupture" koja se suprostavlja "hermeneutici obnove u kontinuitetu" -, nego, štoviše, u samim tekstovima, poradi nečuvenog izbora koji je učinio II. vatikanski sabor. Ovaj se izbor očituje u njegovim dokumentima i u njegovu duhu: nasuprot "laičkom i profanom humanizmu", nasuprot "religiji (budući da je baš takva) čovjeka koji se čini Bogom", Crkva, jedina u posjedu Objave "Boga koji je postao čovjekom", htjede pokazati svoj "novi humanizam", govoreći modernom svijetu: "I mi također, većma od bilo koga drugoga, imamo kult čovjeka." (Pavao VI., Govor na zatvaranju Koncila, 7. prosinca 1965.) Sada, ovaj suživot Božjeg kulta i kulta čovjeka radikalno se suprostavlja katoličkoj vjeri koja nas uči da vršimo najuzvišeniji kult i da priznajemo prvenstvo isključivo samom istinitom Bogu i njegovu Jedinorođencu, Isusu Kristu u kojemu "tjelesno prebiva sva punina božanstva". (Poslanica Kološanima 2, 9) 

4. Mi smo dakle dužni ustvrditi da je ovaj atipični Sabor, koji je htio biti samo pastoralnim, a ne dogmatskim, inaugurirao novi tip učiteljstva, nepoznatog dosada u Crkvi, bez korijena u Tradiciji; učiteljstvo koje treba pomiriti katolički nauk s liberalnim idejama; učiteljstvo zadojeno modernističkim načelima subjektivizma, imanentizma i neprekidne evolucije, prema krivom konceptu žive tradicije, mijenjajući narav, sadržaj, ulogu i vršenje crkvenog učiteljstva. 

5. Zbog toga Kristovo kraljevstvo nije većma brigom crkvenih vlasti, iako ove Kristove riječi: "Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji!" (Mt 28, 18) ostaju apsolutnom istinom i stvarnošću. Nijekati ih u činjenicama znači ne priznavati većma u praksi božanstvo Našega Gospodina. Tako, zbog Koncila, kraljevstvo Kristovo nad ljudskim društvima jednostavno se zanemaruju, čak se protiv toga bore, a Crkva je zatočenicom ovog liberalnog duha koji se očituje osobito u vjerskoj slobodi, u ekumenizmu, u kolegijalnosti i u novom Obredu Mise. 

6. Vjerska sloboda, izložena u Dignitatis humanae i njezina praktična primjena već pedeset godina logično dovode do toga da se od Boga koji je postao čovjekom, zahtijeva da se odrekne svog kraljevanja nad čovjekom koji postaje Bogom; što odgovara razgrađivanju Krista. Na mjesto života nadahnutog čvrstom vjerom u kraljevsku moć Našega Gospodina Isusa Krista, mi vidimo Crkvu sramotno vođenu ljudskom razboritošću, do te mjere nesigurnu u sebe da od Država traži samo ono što joj masonske lože žele dopustiti: opće pravo, među i na istoj razini s drugim religijama koje se one većma ne usuđuje nazivati krivima.

7. U ime sveprisutnog ekumenizma (Unitatis Redintegratio) i pustog međureligijskog dijaloga (Nostra aetate) prešućuje se istina o jedinoj Crkvi; pa tako se golema većina pastira i vjernika, ne spoznajući većma u Našem Gospodinu i u Katoličkoj Crkvi jedini put spasenja, odrekla obraćanja sljedbenika krivih vjera, prepuštajući ih nepoznavanju jedine istine. Na taj je način ekumenizam doslovno ubio misijski duh u potrazi za lažnim jedinstvom, reducirajući prečesto misiju Crkve na proglašenje poruke čisto zemaljskog mira i na humanitarnu ulogu ublaženja bijede svijeta, slijedeći tako međunarodne organizacije.

8. Slabljenje vjere u božanstvo Našega Gospodina promiče uništenje jedinstva autoriteta u Crkvi, uvodeći u nju kolegijalni, egalitarni i demokratski duh (usporedi Lumen gentium). Krist većma nije glavom od koje sve proizlazi, osobito vršenje autoriteta. Rimski Prvosvećenik koji većma stvarno ne vrši puninu svog autoriteta, tako kao i biskupi koji - usuprot učenjima Prvog vatikanskog sabora - misle da mogu kolegijalno i habitualno dijeliti puninu vrhovne vlasti, slušaju i već slijede, sa svećenicima "narod Božji", novog suverena. Ovo predstavlja uništenje autoriteta i prema tome ruiniranje kršćanskih institucija: obitelji, sjemeništa, redovničkih družbi.

9. Nova Misa, proglašena 1969., umanjuje tvrdnju o Kristovom kraljevstvu preko križa. ("Regnavit a ligno Deus"). I uistinu, sam joj obred nijansira i zatamnjuje žrtvenu i propicijatornu (pomirbenu) narav euharistijske žrtve. Podložna ovom novom obredu jest i nova i kriva teologija pashalnog misterija. I jedno i drugo uništavaju katoličku duhovnost koja je utemeljena u žrtvi Našeg Gospodina na Kalvariji. Ova je Misa prožeta ekumenskim i protestantskim, demokratskim i humanističkim duhom koji istiskuje žrtvu Križa. Ona pokazuje novo shvaćanje "općeg svećenstva krštenika" koje deformira sakramentalno svećeništvo prezbitera.

10. Pedeset godina nakon Koncila, uzroci traju i rađaju još uvijek iste učinke. Dakle, još i dandanas Biskupska ređenja imaju svoj opravdan razlog postojanja. Ljubav prema Crkvi vodila je mons. Lefebvrea i vodi njegove sinove. To je ista ona želja da se "prenosi katoličko svećeništvo u svoj svojoj čistoći i svojoj misionarskoj ljubavi" (Mons. Lefebvre, Itinéraire Spirituel) koja nadahnjuje Bratstvo sv. Pija X. u službi Crkvi kada ona postojano i uporno traži od rimskih autoriteta da ponovno prisvoje blago tradicionalnog doktrinarnog, moralnog i liturgijskog nauka.

11. Ova ljubav prema Crkvi objašnjava načelo kojeg se mons. Lefebvre pridržavao: slijediti Providnost u svim neprilikama, a sebi nikada ne dopustiti anticipirati je. Mi namjeravamo činiti isto tako: ili da se Rim uskoro vrati Tradiciji i vjeri svih vremena - što će nanovo uspostaviti red u Crkvi - ili će izrijekom priznati Bratstvu pravo da cjelovito ispovijeda vjeru i da odbaci zablude koje su joj oprečne, s pravom i dužnošću da se javno suprostavi zabludama i onima koji ih potiču, ma tko da su oni - što će omogućiti početak uspostave reda. U međuvremenu, nasuprot ovoj krizi koja i dalje izaziva katastrofe u Crkvi, ustrajavamo u obrani katoličke Tradicije i naša nada ostaje posvemašnja jer znamo sa sigurnošću vjere da je "vrata paklena neće nadvladati" (Mt 16,18)

12. Namjeravamo stoga slijediti zahtjev našeg dragog i poštovanog oca u biskupstvu: "Moji dragi prijatelji, budite mojom utjehom u Kristu, ostanite jaki u vjeri, vjerni istinskoj Misnoj žrtvi, istinskom i svetom svećeništvu Našega Gospodina, radi trijumfa i slave Isusove u nebu i na zemlji". (Pismo biskupima). Neka se udostoji Presveto Trojstvo, po zagovoru Bezgrešnog Srca Marijina, udijeliti nam milost vjernosti biskupstvu koje smo primili i koje želimo vršiti na slavu Božju, radi trijumfa Crkve i spasenja duša.


Ecône, 27. lipnja 2013. na blagdan Gospe od Sveudiljne Pomoći


Msgr. Bernard Fellay 

msgr. Bernard Tissier de Mallerais 

msgr. Alfonso de Galarreta 

subota, 22. kolovoza 2015.

Posvetna molitva i djelo zadovoljštine Bezgrešnom Srcu Marijinu




Posvetna molitva Bezgrešnom Srcu Marijinu 

Bezgrešna Majko Božja i Majko Crkve! 

Posvećujemo Ti sebe osobno, svoje obitelji, našu nadbiskupiju i cijelu Crkvu. Tvojoj osobitoj zaštiti izručujemo svoj narod i svoju domovinu. 

Milosrdna zagovornice, izmoli svijetu novi očiti dolazak Duha Svetoga, da vihor milosti prostruji kroz sve savjesti i da se zemljom razlije posvećenje i dobrota. Ljudi su izmučeni mržnjama, nepravdama, grijesima. Velika posrednice milosti, izmoli cijelom čovječanstvu svjetlo Duha Svetoga da ga On izvede na prave putove pravednosti i slobode u miru i ljubavi. 

Čvrsto odlučujemo da ćemo živjeti po svom krsnom zavjetu ljubavi i kajemo se za sve grijehe kojima smo uvrijedili Boga, ranili Crkvu Božju, nanijeli nepravdu bližnjima i ponizili svoje ljudsko dostojanstvo... 

Ponizna Djevice i Kraljice svijeta, uzmi u svoje ruke i u svoje srce naš život i sudbinu svih ljudi, Tvoje djece i naše braće! Vodi nas k Srcu svoga Sina i Spasitelja našega Isusa Krista da u njemu nađemo oproštenje i mir, a poslije zemaljskog putovanja da uđemo u vječnu radost Presvetog Trojstva. Amen. 

Djelo zadovoljštine Bezgrešnom Srcu Marijinu 

Presveta Djevice i preljubazna Majko Isusova i Majko naša! 

Puni djetinje ljubavi i sućuti dolazimo k tebi sa željom da te svojom ljubavlju i zahvalnošću utješimo i zadovoljimo ti za sve uvrede kojima zaslijepljeni grešnici probadaju tvoje majčinsko srce. Oprosti svim bijednim ljudima, a i nama, koji smo također toliko puta vrijeđali tebe i božansko Srce tvoga Sina. 

Primi našu zahvalnost, našu vjeru, naše pouzdanje i našu ljubav, za sve one koji su ti nezahvalni, koji su nevrijedni, koji se ne uzdaju u te i ne ljube te. Da zadovoljimo za te uvrede i nezahvalnosti, rado primamo iz Božje ruke sve životne poteškoće i žrtve i sve to prikazujemo tvom bezgrešnom srcu za obraćenje grešnika. Otvori nam probodeno srce svoje da u njemu nađemo utočište i spas. Učini da ne vrijeđamo više dragoga Boga, koji je već previše uvrijeđen. 

Daj da po zaslugama tvoga srca ostanemo vazda vjerni tvojemu božanskom Sinu i da nasljedujemo tvoje bezgrešno srce u čistoći, u poniznosti, u dobroti, u ljubavi prema Bogu i bližnjemu. 

Bezgrešno Srce Marijino, budi nam utočište sada i na čas smrti naše. Amen. 

petak, 21. kolovoza 2015.

Preminuo biskup Rogelio Livieres - izvanredan pastir "Ecclesia-e militans" - smijenjen od pape Franje




(Asuncion) U petak, 14. kolovoza na "blagdan svetog navjestitelja vjere i mučenika Maksimilijana Kolbea i na uočnicu svetkovine Uznesenja Marijina svidjelo se Bogu svemogućemu svojeg vjernog šezdeset devetogodišnjeg slugu biskupa Rogelija Livieresa Plano pozvati s ovoga svijeta", piše Messa in Latino. Msgr. Livieres ostao je do svoje smrti borbeni biskup. Svoju je biskupiju otkrićem Tradicije u nekoliko godina uspio nevjerojatno obnoviti: u biskupiji je sve cvjetalo. Nakon jedne spletke pod crkvenopolitičkim vidicima pape Franje on je smijenjen. Suprotno od ostalih nepravedno smijenjenih biskupa biskup Livieres se nije samo tiho povukao, nego je nastavio svoj snažan apostolat na drugi način. O svojoj smjeni rekao je da će, dakako, slijediti Papine odluke, ali da će Franjo za ovu smjenu morati pred Bogom polagati račun. 

Rođeni Argentinac nije pjevao u "zboru" latinoameričkog većinskog usmjerenja 

Biskup Livieres je bio umirovljeni biskup paragvajske biskupije Ciudad del Este. Rođeni Argentinac se u času smrti nalazio u bolnici Santorio Austral u Buenos Airesu. Tu je trebao biti obavljen zahvat na jetri, no zbog problema sa srcem koji su iznenada nastupili liječnici su odlučili da zahvat neće izvoditi. Biskup Livieres je u prošlih nekoliko godina na trostruk način postao poznat kao "autentičan katolički glas Latinske Amerike". Poglavito jer markantni biskup nije pjevao u "zboru" latinoameričkog većinskog klera, ali ni svoje subraće u biskupstvu. Držao se podalje od svih duhovnih i ideoloških usmjerenja koja su se posvetila osobito "zahtjevima zemaljskog spasenja". Tomu pripada osobito teologija oslobođenja, ali ne samo. Biskup Livieres se više puta tužio da u paragvajskoj Crkvi vlada "doktrinarni nered" koji djeluje jednostrano u korist svjetovnog spasenja, a nauštrb vječnog spasenja. 

Od 2004. biskup Ciudada del Estee - obnova i otkriće Tradicije 


Rogelio Ricardo Livieres Plano pripadao je prelaturi Opus Dei. Rođen je 30. kolovoza 1945. u Corrientesu, glavnom gradu istoimene argentinske pokrajine na obali Parane. 1978. zaređen je za svećenika. Rijeka Paraná u zavičaju biskupa Livieresa čini granicu između Argentine i Paragvaja. Iz Corrientesa se može gledati u susjednu zemlju koja je budućem biskupu trebala postati drugom domovinom. Godine 2004. zaređen je za biskupa Ciudada del Este i preuzeo je biskupiju s malobrojnim svećenicima. Slijedio je Benedikta XVI. koji je dopustio celebraciju tradicionalnog rimskog obreda i kao biskup je javno celebrirao biritualno, a privatno stari obred. Kasnije se gotovo u svakoj župi biskupije celebrirao i stari obred. Otkriće Tradicije dovelo je do neočekivanog procvata u njegovoj biskupiji čija je situacija početkom stoljeća, kada je on došao, bila prilično jadna...

Stara Misa u župama - vlastita bogoslovija s gotovo 250 bogoslova 

Trend u paragvajskoj Crkvi ide za formacijom laika. Biskup Livieres se odvojio od toga. Za cijeli Paragvaj bila je samo jedna bogoslovija u Asuncionu. Ondje se pak poučavala i poučava i danas teologija oslobođenja. Biskup Livieres je stoga utemeljio vlastitu bogosloviju koja je "zbilja katolička u nauku i liturgiji". U akademskoj godini 2013./2014. u biskupijskoj bogosloviji Ciudad del Este bilo je gotovo 250 bogoslova iz cijelog Paragvaja. Mnogo više nego u svim drugim paragvajskim biskupijama skupa. U biskupiji Ciudad del Este živi samo 12% paragvajskih katolika. Ciudad del Este je pružao jasnu potvrdu da "mladi ljudi koji osjećaju poziv za svećeništvo ne žele neprepoznatljivo, liberalno okružje u kojemu se ministerijalno svećeništvo ne doživljava više ozbiljno, nego se uništava na korist općeg svećeništva", piše Messa in Latino. 


Do smjene biskupa Livieresa bogoslovija je cvjetala
Papa Franjo je smijenio biskupa Livieresa i odbio je s njim razgovarati 

Biskup Livieres je u vrijeme smjene bio pozvan u Rim, očito da ga se namami izvan njegove biskupije. U Rimu je morao čekati pred zatvorenim vratima. O svojoj smjeni morao je saznati iz medija. Više je puta pokušao razgovarati s papom Franjom. Želio je saznati što mu se predbacivalo i tražio je pravo da se može braniti. Papa Franjo je odbio razgovarati s njim. Jedan drugi pokazatelj da je posrijedi "ideološka" odluka bio je pak što je papa Franjo više puta predbacivao tradicionalnim krugovima, a što sam prakticira prema Tradiciji. Dok je biskup Livieres uzalud u Rimu čekao da ga Franjo primi i čuje njegovu obranu, u Ciudadu del Este je imenovani administrator već preuzeo biskupiju, izbacio je biskupovu sestru koja je vodila kućanstvo svoga brata i promijenio je brave biskupske rezidencije.

Suprotno od ostalih nepravedno smijenjenih biskupa msgr. Livieres se nije samo tiho povukao, nego je nastavio svoj snažan apostolat na drugi način. O svojoj smjeni rekao je da će, dakako, slijediti sve Papine odluke, ali da će Franjo za ovu smjenu morati odgovarati pred Bogom. Istodobno je umirovljeni biskup sudjelovao u utemeljenju Adelante la Fe, jednog novog katoličkog portala na španjolskom jeziku. Samo jedanaest mjeseci nakon svoje dvojbene smjene koja kao da je simptomatična za trenutačni pontifikat, biskup Livieres je zbog komplikacija preminuo kratko prije operacije.

Requiem aeternam dona ei, Domine:
et lux perpetua luceat ei.
Requiescat in pace. Amen.

Izvor: katholisches.info 

četvrtak, 20. kolovoza 2015.

Molitva Djevici Mariji od sv. Bernarda iz Clairvauxa




Ako navale na tebe valovi kušnje, ako udariš na grebene nevolja, pogledaj na zvijezdu, zazovi Mariju. 

O ti, čovječe, koji vidiš, da na tom svijetu više ideš kroz bure i oluje nego li hodaš po zemlji, ne odvrati očiju od sjaja ove zvijezde, ako nećeš da te oluja potopi. 

Ako navale na tebe valovi kušnje, ako udariš na grebene nevolja, pogledaj zvijezdu, zazovi Mariju. 

Ako te bacaju tamo amo valovi oholosti, častohleplja, ogovaranja, zavisti, pogledaj na zvijezdu Mariju. 

Ako li potresa lađicom tvoje duše srdžba ili lakomost ili podražaj tijela, pogledaj na Mariju. 

Ako si zbunjen radi strahota opačina, smeten radi prljave savjesti, preplašen od strahota suda Božjega, ako se počinješ daviti od žalosti i upadaš u ponor očaja, misli na Mariju. 

U pogibeljima, u tjeskobama, u sumnjama, misli na Mariju, zazivaj Mariju. 

Neka ti ne odlazis usta, neka ti ne odlazi sa srca; i da postigneš zagovor njezine molitve, ne ostavljaj primjera njezina života. 

Nju slijedeći nećeš zalutati; Njoj se moleći nećeš očajavati; na Nju misleći nećeš zalutati; dok te Ona drži nećeš posrnuti; dok te Ona štiti ne trebaš se bojati; dok te Ona vodi nećeš se umoriti; ako ti je Ona milostiva stići ćeš cilju i tako ćeš na sebi iskusiti, kako je s pravom rečeno: ime je Djevici Marija. 

nedjelja, 16. kolovoza 2015.

Zaustaviti progon kršćana: kip Gospe Fatimske dolazi u Siriju




(Fatima/Damask) Kip Gospe Fatimske će ići u Siriju gdje hara nemilosrdna borba za vlast i brutalni progon kršćana kako bi se pobijedio fanatizam. Broj kršćana u ovoj bliskoistočnoj zemlji se od početka borbi 2011. godine smanjio za 30%. 

Kip Djevice i Majke Božje Marije nalazi se u poznatom portugalskom svetištu gdje se Majka Božja Marija 1917. ukazala djeci pastirima. Dana 7. rujna bit će odnesen u Siriju s ciljem da se zaustavi "fanatizam i netolerancija" zbog kojih pate kršćani ove zemlje. 

"To je bitno zbog velike ravnodušnosti međunarodnih institucija" prema zemlji orijentalnih kršćana. Ovim riječima je biskup Antonio Marto iz biskupije Leiria-Fatima obrazložio ovu inicijativu. 

Odgovor na poziv biskupa Bliskog Istoka 

"Time odgovaramo na poziv biskupa Bliskog Istoka koji su svjedoci uništenja zajednica", rekao je biskup Marto i podsjetio na žaljenje pape Franje zbog progona kršćana u Siriji i Iraku. 

Prema izvješćima Katoličke Crkve u Siriji nemilosrdni rat je od 2011. godine smanjio broj kršćana za 30%. Kršćane progone, protjeruju i ubijaju Islamska država (IS) i drugi džihadisti. 

"Netolerancija i fanatizam" džihadista pogađa poglavito progonjene kršćane, kaže biskup aludirajući na napredovanje Islamske Države (IS). 

Biskup Marto je u svojoj propovijedi potaknuo katolike koji su se okupili na tradicionalnom hodočašću u Fatimi da progonjenim kršćanima posvete posebnu pažnju i da se mole za okončanje progona. 

Izvor: katholisches.info

petak, 14. kolovoza 2015.

Nadbiskup Marcel Lefebvre: "Ja biram Tradiciju!"




Nalazimo se u izvanrednoj krizi. Ne možemo slijediti ove reforme.  Gdje su dobri plodovi ovih reformi? Zbilja se to pitam! Liturgijska reforma, reforma bogoslovija, reforma redovničkih zajednica, svi ovi generalni kapituli!... u kojim uvjetima su sada ove jadne zajednice? Svi odlaze!... Nema više novaka, nema više zvanja!... 

Oni priznaju da nema više zvanja. Kardinal nadbiskup Cincinnatija je priznao na Biskupskoj sinodi u Rimu: "U našim zemljama - predstavljao je sve zemlje engleskog govornog područja - više nema zvanja jer mladi ljudi više ne znaju što je svećenik". Mi moramo ostati u Tradiciji. Samo Tradicija nam uistinu daje milost, uistinu nam daje kontinuitet u Crkvi. Ako napustimo Tradiciju, pridonosimo uništenju Crkve.

Rekao sam također tim kardinalima: "Zar ne vidite da je koncilska shema o vjerskoj slobodi proturječna? U prvom dijelu sheme kaže se: "Ništa se nije promijenilo u Tradiciji", a unutar sheme sve je protivno Tradiciji. Protivno je onomu što su rekli Grgur XVI., Pio IX. i Lav XIII."

Dakle, valja odabrati! Ili se slažemo s koncilskom vjerskom slobodom i onda smo protivni onomu što su rekli ovi pape, ili se slažemo s ovim papama i onda ne slažemo se više s onime što se govori u shemi o vjerskoj slobodi. Nemoguće se slagati s jednim i drugim. A ja sam dodao: "Ja biram Tradiciju, ja sam za Tradicije i nisam za ove novotarije koje predstavljaju liberalizam, ništa drugo nego liberalizam koji su osudili svi Rimski prvosvećenici tijekom stoljeća i pol. Ovaj je liberalizam ušao u Crkvu preko Koncila: sloboda, jednakost i bratstvo".

Sloboda: vjerska sloboda; Bratstvo: ekumenizam; Jednakost: kolegijalnost! A ovo su tri načela liberalizma koji potječe od filozofa XVIII. stoljeća i koji je završio s Francuskom revolucijom.


Odlomak iz predavanja: "Lutherova misa", Firenca 1975. godine. 

četvrtak, 13. kolovoza 2015.

Četrdeseta obljetnica dominikanki iz Fanjeauxa




Dana 5. kolovoza Školske sestre dominikanke iz Fanjeauxa (Francuska) proslavile su četrdesetu obljetnicu nastanka svoje Kongregacije. 

Biskup Bernard Fellay, Generalni poglavar Svećeničkog bratstva sv. Pija X. služio je svetu Misu. 

Dan ranije, na blagdan svetog Dominika, četiri postulantice obukle su habit sestara dominikanki, a sedam novakinja položilo je svoje prve privremene zavjete. Četiri sestre izrekle su svoje vječne zavjete. 

Tijekom popodneva biskup Fellay je održao predavanje pred 174 redovnice. 25 sestara koje djeluju u SAD-u nije moglo sudjelovati. 

Ovaj jubilej dao je dobru prigodu za lijepu obiteljsku fotografiju


Ad multos annos!

utorak, 11. kolovoza 2015.

Izvan Crkve nema spasenja




Metafizička je nemogućnost da je zabluda put ka kraljevstvu istine; strahota je, rekao bih i bogohulnost, tvrditi da se čovjek može spasiti preko krivih religijskih sustava koje su utemeljili ljudi. Tko izvan vidljive Katoličke Crkve zadobije spasenje - a to je pojedinim slučajevima svakako moguće - zadobiva spasenje samo i jedino po Katoličkoj Crkvi, po križu Isusa Krista, od kog potječe svaka milost i svaki blagoslov. Čovjek se ne može spasiti po nekoj drugoj religiji; u najboljem se slučaju može spasiti u nekoj drugoj religiji ili recimo to još jasnije usprkos nekoj drugoj religiji ako se naime živi u oprostivoj zabludi. Za koliko ljudi to vrijedi, zna sami Bog. Vjerojatno je to puno manje ljudi nego što obično pretpostavljamo. 

Ne pronalazimo badava u Syllabusu, koji je objavljen tijekom pontifikata pape Pija IX, osuđenima tri markantna shvaćanja naših današnjih suvremenika: 


 - Teza 16: ,,Ljudi u obdržavanju bilo koje religije mogu pronaći put vječnog spasenja i postići vječno spasenje.

- Teza 17: ,,Treba biti barem u dobroj nadi u vječno spasenje svih onih, koji nikako nisu bili u pravoj Kristovoj Crkvi.

   - Teza 18: ,,Protestantizam nije ništa drugo nego različit oblik iste prave kršćanske religije, u kojoj je moguće svidjeti se Bogu, jednako kao i u Katoličkoj Crkvi.


(Odlomak iz predavanja: P. Franz Schmidberger, Die Zeitbomben des Zweiten Vatikanischen Konzils, Mainz 1989.) 

četvrtak, 6. kolovoza 2015.

Biskup Andreas Laun: Početak novog progona kršćana




Pomoćni salzburški biskup Andreas Laun želi bolju kulturu razgovora. U intervjuu za ,,Kurier" kritizirao je da su ga pitali ,,jer traže svađu": ,,Što ja kažem, nije moje privatno mišljenje, nego ono što Crkva kaže. A Crkva nije politički korektna. Ako se mene pita, dajem katolički odgovor. No, to ljudi često ne žele čuti.

Msgr. Laun kritizira da šutnja jednog biskupa može biti grješna: ,,Primjerice glede seksualiziranja djece u školama ili glede pobačaja": ,,Za Crkvu je to ubojstvo, u Europskoj Uniji se govori o ljudskom pravu. Usput rečeno: Danas bi se mene vjerojatno pobacilo jer sam rođen sa zečjom usnom i vučjim ždrijelom.

Mnoge stvari za koje se kaže da idu u korak s vremenom Laun označava kao stranputicu ili ,,đavolsko djelo": ,,Za nacionalsocijalizam i staljinizam se nekada držalo da 'idu u korak s vremenom'". 

Kao najveće zlo Laun vidi pokret gender-mainstreaminga s njegovim autoritativnim zahtjevima: ,,Kršćani imaju stavove koji su drukčiji od mainstreama. Ako se više ne smije kritizirati, a da se toga odmah ne izruguje, to je opasan razvoj i kao početak novog progona kršćana.

Izvor: gloria.tv